Naslovnica GOSPODARSTVO Vino.rs: Reportaža o vinariji Carska vina Grgo Vasilj Međugorje

    Vino.rs: Reportaža o vinariji Carska vina Grgo Vasilj Međugorje

    Podijeli objavu

    Na uzavreloj vinskoj sceni Hercegovine vinarija Carska vina Grgo Vasilj iz Međugorja predstavlja orginalnu priču koja zaslužuje posebnu pozornost.

    Nastala na temeljima obiteljske tradicije, gdje su se kroz generacije proizvodili vino i duhan, ova mala vinarija s nekih 80.000 boca godišnje proizvodnje postala je nezaobilazna vinska odrednica u gradiću koji je dospio na svjetsku mapu vjerskog turizma i kroz koji tijekom godinu dana prođe čak više od milijun ljudi sa svih strana svijeta.

    Vinariju koja se nalazi u okviru obiteljske kuće danas vode Grgo i Andrija Vasilj, otac i sin. Grgo je u ovom poslu od najranijeg djetinjstva. Prošao je i vidio mnogo toga, učio od oca i djeda kako se pravi vino i to iskustvo prenosi sada na sina koji se sve više pita u vinariji.

    – Nastojim da Andrija bude glavni, ali za sada se može reći da vina radimo zajedno. Vino je nešto što se stalno uči. Onaj tko misli da sve zna o tome ne može napredovati u ovom poslu. Tako je govorio i moj otac – kaže Grgo Vasilj koji iza sebe ima više od 70 berbi.

    Vinarija je registrirana 1995. godine kao Podrum Grgo Vasilj, mada u obiteljskim sjećanjima stoji podatak da su još krajem 19. vijeka proizvodili oko dva vagona vina (20.000 litara, prim. aut.). Otprilike toliko vina su proizvodili i iz svake berbe nakon toga, a iz tih nekih prošlih vremena s ponosom ističu kako su 1912. godine dobili zlatnu medalju za žilavku dok je tim područjem još carevala Austrougarska.

    – Imali smo tu diplomu dugo u kući. Glasila je na ime mog pradjeda Stanka Vasilja, koji je to vino tada napravio, ali je dokument u vrijeme Jugoslavije otišao u Beograd na neku izložbu nakon čega smo joj izgubili trag – prisjeća se Grgo.

    Inače, prvobitnom nazivu vinarije dodali su 1998. godine Carska vina, inspirirani činjenicom da su vina iz tog kraja nekada pili i rimski i austrougarski carevi. Tako su došli do sadašnjeg naziva vinarije – Carska vina Grgo Vasilj.

    Kao i u ostatku zapadne Hercegovine, fokus u vinariji je na dvije autohtone sorte, žilavki i blatini. Iako u vinogradima imaju gotovo ravnopravno zasađene obje sorte, žilavka je ta koja lakše nalazi put do publike.

    – U nas je žilavka uvijek bila glavna. Jako dobro uspjeva ovdje i svi je rade. To je vino koje se lako pije i zahvaljujući novim tehnologijama sada je i bolja. Fermentacija se nekada vršila u drvetu, bez kontrolirane temperature i to je vinu uvek oduzimalo neku kvalitetu. Zato kažem da smo s te strane popravili žilavku, mada je ona kad nas oduvijek bila dobra. Ali, uvijek može bolje – zaključuje Grgo.

    Za spomenute tehnološke inovacije zadužen je sada Andrija, koji je studirao u SAD i bavio se donedavno turizmom, sve dok nije odlučio vratiti se u rodni kraj i nastaviti obiteljsku tradiciju.

    – Moj stav je da u podrumu treba imati što manje intervencije, jer imamo dobro grožđe koje svake godine daje slično vino – uključuje se u priču Andrija koji je već ostavio zavidan trag na hercegovačkoj vinskoj sceni kao idejni tvorac i organizator jedinstvenog salona blatine i žilavke koji se pod nazivom Blaž održava u Međugorju od 2016. godine.

    Iz vinarije vina puštaju u tri kvalitativne linije, a najveći izazov predstavljaju četiri etikete nazvane po imenima četvoro Andrijine dece, a koje se vode kao Special Edition: crvena kupaža Cabernet sauvignona i Blatine David, bijelo vino Sophia, cuvee žilavke i sivog pinoa, zatim rose od Caberneta Nika, te stopostotni Cabernet Jeanne. Ova linija vina startala je 2016. godine i u ovisnosti od kvalitete berbe ukupno se proizvede između 15 i 20 tisuća boca godišnje. Na ta su vina i najponosniji, a ističu se i efektnim etiketama zasnovanim na umetničkim djelima.

    – Vina moraju biti dostojna tih remek-djela – kaže Andrija. – Prvo smo na tržište pustili Davida, onda je uslijedila Nika, pa Sophia i sada Jeanne. To je naš vinski otisak podneblja, želja da se sunce i kamen Hercegovine pretoče u autentično iskustvo kakvo samo vino može prenijeti.

    David 2017 upečatljiv je spoj dve sorte, Cabernet sauvignona i blatine u ravnopravnom udjelu, koga je dvije godine odležavanja u buretu zaokružilo u vino punog tijela i naglašenih tonova zrelog voća. Moćni tanini, mineralnost, jasni zemljani tonovi, sve to daje kompleksnost koja Davida uvodi u red ozbiljnih karakternih vina Hercegovine. Sve to krasi i nedavno flaširanu berbu iz 2018. godine koja se doima još ekstraktnijom, ali joj je potrebno minimum godinu dana odležavanja u boci kako bi se skladno posložila.

    Sophia 2019 donosi na nosu bogatstvo začinskih tonova i fine kremaste arome zrele breskve. Harmonično, u dobrom balansu, s naglašenim citrusnim slojevima utopljenim u mineralnu teksturu, ovo je ne bez razloga i najprodavanije vino vinarije.

    Nika 2020 otkriva nježniju stranu Caberneta, ali je to i dalje strukturno ozbiljno vino osvježavajućih kiselina koje lako prati i ozbiljnija jela. U ranijim berbama ova etiketa je bila spoj blatine, krkošije i muškata, ali u vinariji polažu sada vrlo velika očekivanja upravo u ovaj iskorak u drugom pravcu.

    Jeanne 2017, kao najmlađe vino u Special Edition, tek treba pokazati pun potencijal hercegovačkog kabernea. Za sada je to zanimljiv izdanak južnjačkog toplog Cabernet koji bi mogao biti sasvim novo poglavlje u priči o vinariji Carska vina Grgo Vasilj.

    Uz vina iz linije Special Edition, koja danas ulaze u red najboljih vina zapadne Hercegovine, u vinariji su s pravom ponosni i na žilavku Selekcija Limited Edition koja je ponijela naziv Gregorious, vino koje je Andrija posvetio ocu. Oko 5.000 boca vina godišnje dobije se od grožđa koje dolazi s lokaliteta Vionica, između Međugorja i Čitluka, gdje su prije šest godina posadili 3.200 čokota ove najpopularije hercegovačke sorte na ponovo pripremljenom terenu gdje su i prije toga vijekovima unazad bili vinogradi.

    Selekcija Limited Edition 2020 Gregorious uzbudljiva je žilavka s nešto malo krkošije i bene, takođe lokalnih sorti koje se tradicionalno sade uz žilavku, a koje vinu dodaju malo specifičiju aromu i dodatne kiseline. Prva stvar koja će vas ponijeti u čaši ove žilavke su naglašena mineralnost i postojane cvijetno-voćne arome s notama meda. Ozbiljna ekstraktivnost doprinosi lijepo zaokruženom tijelu i produženoj završnici.

    – Sve su to vina koja radimo s minimalnim intervencijama, na način da ispoštujemo tradiciju ali i primjenimo moderne tehnologije. Sva naša crvena vina odležavaju od 15 do 20 mjeseci u bačvama od 225 i 500 litara, dok smo bijela prije dvije godine potpuno prestali držati u buretu – kaže Andrija.

    Pored spomenutog vinograda žilavke na lokalitetu Vionica, vinarija ima najveće zasade u Bijelom polju kod Mostara. Na 15 hektara su otprilike ravnopravno zastupljene žilavka, blatina i Cabernet sauvignon, te pet hektara kod Čitluka, pozicija Garište, sa zasadima žilavke i sivog pinota. O novim sortama trenutno ne razmišljaju previše, a kada do toga dođe najvrojatnije će se odlučiti za merlot i sve popularniji trnjak, također autohtonu sortu susjedne Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine.

    – Trnjak je potencijalno vrlo zanimljiva nova priča za ovaj naš kraj. Njegova uloga je do sada bila prvenstveno u tome da oprašuje blatinu koja ima funkcionalan samo ženski cvijet. Mislim da bi obje sorte trebale živjeti paralelno u ovom dijelu Hercegovine, te da bi i trnjaku trebalo dati šansu da pokaže kakvo vino može postati. Ipak, nekako smo i dalje emotivno više vezani za blatinu, navikli smo na nju i volimo je – kaže Grgo Vasilj.

    Valja napomenuti i to da vinarija praktično u lokalu, odnosno u zapadnoj Hercegovini i samom Međugorju proda gotovo sva svoja vina, od čega čak 25% u samoj vinariji!

    Autor: Viktor Čikeš / Vino.rs | Foto: Irfan Redžović i Ivana Čutura

    Podijeli objavu