Naslovnica KULTURA U subotu otvorenje izložbe fotografija Mramorovi

U subotu otvorenje izložbe fotografija Mramorovi

Podijeli objavu

Otvorenje izložbe fotografija MRAMOROVI, akademskog slikara – grafičara Josipa Lovrenovića iz Sarajeva, u sklopu završnice ovogodišnjeg festivala 22. Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće 2020., održat će se u Galeriji Matice hrvatske, u Mostaru, u Ulici kralja Zvonimira b.b., u subotu 5. prosinca s početkom u 12 sati.

Podsjećamo i na obvezatno pridržavanje propisanih zaštitnih epidemioloških mjera.

O umjetniku

Josip Lovrenović, akademski slikar-grafičar, rođen je 1976. godine u Banjoj Luci. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Grafički odsjek, u klasi prof. Frane Pare 2000. godine. Na Grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Warszawi 2005. godine završio cum laude dvogodišnji specijalistički studij pod mentorstvom profesora Rafala Strenta. Radi kao scenograf u Narodnom pozorištu u Sarajevu.

Dragan Marijanović
FOTOGRAFIKA PATINE I DOSTOJANSTVA

Uz izložbu Josipa Lovrenovića Mramorovi, Galerija Matice hrvatske Mostar, prosinac 2020.

Josip Lovrenović svojim novim autorskim ciklusom nastavlja višegodišnje autorsko bavljenje stećcima i već se dade ustvrditi kako je ono poprimilo intenzitet artističke opsjednutosti, što svakako veseli, budući da ga se ipak može izdvojiti i po iznimnoj osobitosti svojega angažmana, ali i običaja da svoj pogled na objekte zanimanja ili učinke toga pogleda, svoje fotografije, rado dijeli s publikom. Premda nova vremena i raznorazne nepovoljne okolnosti koje ona donose, te sve veća koncentracija novih naraštaja koji se definitivno odlučuju za život u gradovima, stvaraju čudnu statistiku koja kaže kako je zainteresiranih za ove kamene artefakte naše zajedničke povijesti, već odavno manje negoli je njih samih. Stoga je svaki artistički osvrt na ovu jedinstvenu baštinsku priču uvijek dragocjen.

Lovrenović se pozabavio primjercima i dijelovima nekropola stećaka koji su manje eksponirani u izvanznanstvenoj sferi, valjda i zato i što se već odavno ne nalaze među novovjekim koordinatama međuljudske komunikacije, te nam već i tom činjenicom sugerira osobit način života ovih odumrlih naraštaja, koji su pod svoje monumente polegli i najvažnije tajne svoga sudjelovanja u našem srednjovjekovlju. Jer, očito je, i svoje živote i smrti držali su podalje od tadašnjih društvenih ukupnosti, a mjesta mrtvovanjaodređivale su blizine majdana iz kojih su oni, već za svojih života ili pak oni koji su nakon njihovih smrti do njih držali, vadili kamene gromade i u raznim formama okretali ih prema nebu, nudeći i tom svodu besmrća i vječnoga života,svoje znakovlje i ikonografije,dokaze vjerovanja pa i ispovijedi o samima sebi,a na trodimenzionalnim plohama utiskujući poruke o svome vremenu i plemenu, svojim obrtima i načinima života.

Matica hrvatska Mostar

Podijeli objavu