Naslovnica POLJOPRIVREDA Tko su najveći proizvođači, a tko potrošači vina

Tko su najveći proizvođači, a tko potrošači vina

Podijeli objavu

Svjetska proizvodnja vina pala je u 2019. godini na 260 milijuna hektolitara, što je smanjenje od 35 mil. hl (11,5%) u odnosu na rekordnu 2018. godinu, podaci su koje je u svojoj publikaciji iznijela Međunarodna organizacija za vinograde i vina (OIV).

Na prvom se mjestu nalazi Italija sa proizvodnjom od 47,5 mil. hektolitara, zatim Francuska s 42,1, a na trećem je Španjolska sa 33,5 mil. hl. Te tri zemlje zajedno čine čak 48% svjetske proizvodnje, a takođe su zabilježile blagi pad te godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim njih, manju proizvodnju imale su i Mađarska (-34%), Njemačka (-12%), Austrija (-10%), Grčka (-8%) te Rumunjska (-4%). Jedina zemlja Europske unije koja je u 2019. godini zabilježila porast proizvodnje ovoga pića je Portugal sa 6,7 miliona hektolitara, što je 10% više u odnosu na 2018.

Statistika pokazuje negativne podatke i izvan Europe. Tako je u Kini u 2019. proizvedeno 8,3 mil. hl (pad od 10%).

Najveći potrošač SAD

U 2019. međunarodnom trgovinom dominiraju uglavnom tri europske zemlje, a to su Italija, Španjolska i Francuska. Zajedno su izvezle 57,1 mil. hl, što je 54% svjetskog tržišta.

S druge strane, najveće uvoznice prošle godine bile su Njemačka, Velika Britanija i Sjedinjene Države koje su zajedno uvezle 40,4 mil. hl. Udio ove tri zemlje čini 39% ukupne vrijednosti svjetskog uvoza, navode Agronovinite.

Nakon blagog pada svjetske potrošnje vina zabilježenog u 2018. godini, u 2019. ona je bila nešto veća i procjenjuje se na 244 mil. hl , što predstavlja povećanje od 0,1% .

Od 2011. kao najveći potrošač ovog pića slovi SAD, sa potrošnjom od 33 mil. hl u razdoblju od 2014.- 2018. Na drugom se mjestu nalazi Francuska sa 26,8, a na trećem Italija sa 22,4 mil. hl. Iza njih su Njemačka, Kina i Velika Britanija. OIV lista pokazuje kako su susjedne Hrvatska i Srbija imale istu potrošnju od 1,1 milijuna hektolitara.

Kada govorimo o cijeni, prema podacima wine-searcher, na prva tri mjesta nalaze se francuska vina. Najveću prosječnu cijenu ima Domaine de la Romanee-Conti Romanee sa vrtoglavih 20.172 dolara (preko 34.019 KM). Na drugom je mjestu Domaine Leroy Musigny Grand Cru sa 19.020 dolara (32.201 KM), a na trećem Henri Jayer Cros Parantoux 15.012 dolara ( 25.339,6 KM). Sva tri vina su pinot noir i dolaze iz Burgundije.

Od bijelih najveću prosječnu cijenu ima njemačko desertno vino Egon Muller Scharzhofberger Riesling Trockenbeerenauslese 14.941 dolara tj. 25.219,60 KM. Odmah iza njega su dva francuska chardonaya, Domaine Leflaive Montrachet Grand Cru sa cijenom od 10.940 dolara (18.466 KM) te Domaine de la Romanee-Conti Montrachet Grand Cru sa cijenom od 8.095 dolara (13.664 KM).

Govorimo li o cijenama alkoholnih pića u globalu, Eurostat je nedavno objavio podatke za zemlje članice Europske unije.

Kada se uporede razine cijena u zemljama sa prosječnim indeksom razinom cijena u EU od 100, rezultati pokazuju da je u 2019. godini cijena alkoholnih pića (žestokog, vina i piva) bila najviša u Finskoj (sa indeksom nrazine cijena 191), a slijede je Irska (182) i Švedska (156).

Suprotno tome, najniže cijene zabilježene su u Rumunjskoj (s indeksom 76), Bugarskoj (79) i Mađarskoj (80).

Agroklub.ba

Podijeli objavu