Naslovnica POLJOPRIVREDA Prof. dr. sc. Jure Beljo: Mala Blatina – dvojbe oko imena i...

Prof. dr. sc. Jure Beljo: Mala Blatina – dvojbe oko imena i podrijetla

Podijeli objavu

A gronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet iz Mostara desetak je godina radio na prikupljanju autohtonih i udomaćenih sorata vinove loze u Hercegovini.

Tim je projektom prikupljeno više od 30 sorata koje su zasađene na pokusnom poligonu Agronomskog fakulteta u Rodoču. Među tim je sortama i Mala blatina. Ta se sorta ranije znatno više uzgajala u Mostarskom vinogorju na lokalitetima: Brotnja, Mostara, Ljubuškog, Čapljine i Stoca, a danas se može sporadično naći kao pojedinačni trs u starijim vinogradima. Za potrebe rada na projektu i istraživanja te sorte, originalni uzorak uzet je iz vinograda Boška Luburića u D. V. Ograđeniku.

Od samih početaka organiziranoga vinogradarstva u Hercegovini tu sortu prate dvojbe, kako o imenu, tako i o podrijetlu. Tu su sortu mnogi poistovjećivali s Plavkom i Plavcem malim, ali ona nema ni morfološku ni genetsku sličnost s tim sortama. Drugi, među kojima su bili i istaknuti vinogradarski stručnjaci, smatrali su je srodnikom Blatine, pa su čak Blatinu označavali kao „Velika blatina“ da bi ih međusobno razlikovali.

Tijekom rada na projektu ispitana su morfološka, gospodarska i genetska svojstva Male blatine. Mala blatina ima umjereno bujan trs, list je umjereno krupan, oblik plojke je piramidalan do pentagonalan, a plojka petodijelna. Zupci s obje strane su konveksni. Peteljkin sinus je otvoren, baza sinusa u obliku lire, lateralni sinusi urezani.Cvijet je morfološki i funkcionalno dvospolan. Grozd je umjereno dug, srednje težak, umjereno zbijen, stožasta oblika s jednim do dva krilca. Peteljka grozda je kratka. Bobica je umjerene dužine i širine, kuglasta oblika. Boja pokožice je crvena do crna, meso obojeno.

Oplodnja Male blatine je redovita i obilna, rodnost je dobra. Mošt sadrži 18 – 20 % šećera i umjerenu kiselost. No, u nekim godinama u grozdu bude nedozrelih bobica. Više joj odgovaraju plodna rastresita tla. Uspoređujući morfološka i gospodarska svojstva Blatine i Male blatine pronađene su neke sličnosti, ali i bitne razlike. Obje sorte imaju stanovite sličnosti u obliku lista i bobice, međutim razlike su u građi cvijeta i prisutnosti bojenih tvari u mesu bobice.

Blatina ima funkcionalno ženski cvijet pa mora imati oprašivača kako bi oplodnja bila uspješna, a Mala blatina ima normalno dvospolan cvijet i samooplodna je. S druge strane obojene tvari Blatine nalaze se samo u pokožici, pa joj je potrebna sorta bojadiser da bi se dobila karakteristična boja crnog vina. Za razliku od nje, Mala blatina ima boju u mesu i pokožici, pa može sama služiti kao bojadiser. Značajne su razlike između Male blatine i Blatine u genetskim svojstvima. Za sve sorte koje su radom na projektu prikupljene na području Hercegovine, provedene su genetske analize i izrađen genetski profil. Na temelju toga utvrđen je genetski odnos među sortama, njihova srodnost i evolucijska udaljenost.

Usporedbom genetskih profila uvrđeno je da se Mala blatina razlikuje od svih ostalih sorata. No nađena je bliska srodnost sa sortom AlicanteBouschet (Kambuša). Međutim, kada je genetski profil Male blatine uspoređen s bazom podataka europskog genskog fonda vinove loze utvrđeno je da ima identičan profil kao francuska sorta Grand Noir de la Calmette. Ne zna se pouzdano kako je Mala blatina došla u Hercegovinu, ali postoji velika vjerojatnost da je unesena u vrijeme Austro-Ugarske zajedno sa sortom AlicanteBouschet. Austrougarska je vlast odmah nakon okupacije Bosne i Hercegovine počela intenzivan program unapređenja vinogradarstva u Hercegovini u okviru čega je bilo uvođenje i ispitivanje novih sorata na vinogradarskoj stanici u Gnojnicama kod Mostara. Među ispitivanim sortama bilo je i onih koje su trebale popraviti neke nedostatke Blatine.

Takva je sorta bila AlicantBouschet, koja se veoma brzo udomaćila u Hercegovini, vinogradari su je prihvatili i njeno ime promijenili u „Kambuša“. Najvjerojatnije je, u cilju ispitivanja, iz Francuske zajedno sa sortom AlicanteBouschet uvedena i ispitivana i sorta Grand Noir de la Calmette. Ta je sorta dobivena križanjem sorata Graciano x Petit Bouschet. Kako je sorta AlicanteBouschet nastala križanjem Petit Bouschet x Grenache,očito je da imaju jednoga zajedničkog roditelja, sortu Petit Bouschet. Stoga su te dvije sortegenetski veoma bliske, a slične su i po nekim morfološkim i gospodarskim svojstvima. No dok se AlicanteBouschet veoma brzo proširila po Hercegovini, sorta Grand Noir de la Calmette se manje uzgajala. Kako je vinogradarima ime te sorte bilo teško izgovarati pretpostavka je da su je zbog stanovitih sličnosti s Blatinom jednostavno prozvali Mala blatina. Time se objašnjava naziv i podrijetlo sorte Mala blatina.

prof. dr. sc. Jure Beljo / Časopis DBG 2020.

Predstavljena knjiga ‘Brotnjo i Brotnjaci’ autora Jure Belje i Danke Dugandžića

Podijeli objavu