Predsjednički izbori 1992. su prvi predsjednički izbori po Ustavu iz 1990. Održali su se 2. kolovoza 1992. godine, a građani su po prvi puta tajnim i neposrednim glasovanjem za predsjednika Republike izabrali dr. Franju Tuđmanu (HDZ), koji je osvojio 1.509.100 (56,73%) glasova.
Drugi po broju glasova bio je Dražen Budiša (HSLS) koji je osvojio 585.535 (21%), Savka Dabčević Kučar (HNS) je osvojila 161.242 (6,02%), Dobroslav Paraga (HSP) je osvojio 144.695 (5,40%) glasova…
Na drugim predsjedničkim izborima koji su održani 15. lipnja 1997. godine ponovno pobjeđuje dr. Franjo Tuđman (HDZ) s osvojenih 1.337.990 (61,41%) glasova. Drugi po broju glasova bio je Zdravko Tomac (SDP), a on je osvojio 458.172 (21,03%), a treći je bio Vladimir Gotovac (HSLS) koji je osvojio 382.630 (17,56%).
Predsjednički izbori nakon smrti dr. Franje Tuđmana
Predsjednik Tuđman nije doživio kraj drugog mandata, umire 10. prosinca 1999. godine, a treći predsjednički izbori održani su 24. siječnja 2000. godine.
Nakon prvoga kruga najviše glasova osvaja Stjepan Mesić (HNS, HSS, LS, IDS, ASH) – 1.100.671 (41,11 %).
Dražen Budiša kojega su tada zajednički podržali HSLS i SDP je nakon osam godina ponovno završio na drugom mjestu s osvojenih 741.837 (27,71%) glasova.
U drugom krugu koji je održan 7. veljače 2000. godine Stjepan Mesić osvaja 1.433.372 (56,01%) glasova čime postaje drugi izabrani predsjednik Republike Hrvatske. Dražen Budiša je osvojio 1.125.969 (43,99%) glasova.
U godinama koje su uslijedile Budiša je rekao: „Sramota me što sam izgubio izbore od Mesića, ali je li to samo moja sramota?“
Nakon isteka prvog Mesićevog mandata, 2. siječnja 2005. godine održan je prvi krug četvrtih po redu predsjdničkih izbora u Republici Hrvatskoj.
Tada aktualni predsjednik Stjepan Mesić kojega su podržali SDP, HNS, HSS, IDS, LIBRA, LS, PGS i SDAH imao je čak 12 izazivača. U prvom krugu osvaja 1.089.398 (48,92%) glasova. S njim u drugi krug je ušla Jadranka Kosor, kandidatkinja HDZ-a koja je osvojila 452.218 (20,31%) glasova.
Mesić u drugom krugu osvaja 1.454.451 (65,93%) glasova, te tako po drugi put postaje predsjednik Republike.
Peti predsjednički izbori održani su nakon isteka drugog mandata Stjepana Mesića. Prvi krug je bio 27. prosinca 2009. godine, a prvi po broju glasova je bio Ivo Josipović (SDP) s 640.005 (32,44%), a drugi s najviše osvojenih glasova je bio nezavisni Milan Bandić s 292.774 (14,83%) s kojim se sučelio u drugom krugu.
10. siječnja 2010. godine 1.339.385 birača (60,26%) povjerenje poklanja Josipoviću te tako on postaje treći predsjednik u povijesti moderne Hrvatske.
Josipović je na Pantovčaku ostao samo jedan mandat.
U prvom krugu šestih predsjedničkih izbora koji su održani 28. prosinca 2014. najviše glasova osvaja Ivo Josipović (SDP, HNS, IDS, HSU, Laburisti, Reformisti, ORaH, AHU, HDSS, ISU, JS, MDS, PGS, SHUS, SU, SUH, UDU) 687.678 (38,46%), dok Kolinda Grabar Kitatović (HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, HDS, ZDS, HSLS, HRAST, HKS) osvaja 665.379 (37,22%) glasova.
Drugi krug koji je održan 11. siječnja 2015. godine donosi preokret te s 1.114.945 (50,74%) Kolinda Grabar Kitarović postaje prva predsjednica Republike Hrvatske.
Prvi krug sedmih po redu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj održat će se 22. prosinca 2019. godine. Hoće li Hrvatska toga dana dobiti novog predsjednika ili predsjednicu ili će s to dogoditi dva tjedna kasnije, u drugom krugu, ostaje za vidjeti.
Brotnjo.info