Naslovnica ZANIMLJIVOSTI Suvenir je puno više od podsjetnika na putovanje, on je ambasador

    Suvenir je puno više od podsjetnika na putovanje, on je ambasador

    Podijeli objavu

    Teško je zamisliti turističku destinaciju bez suvenira. Originalni ili ne, suveniri su važan dio turističkog sadržaja stoga njihov razvoj i ponuda prate razvoj same destinacije.

    Ukorijenjeni u lokalnu kulturnu baštinu i prirodu, oni ne reflektiraju samo turističku atraktivnost lokaliteta, nego materijaliziraju i promoviraju njegov identitet, kulturno naslijeđe i tradiciju te promiču određene vrijednosti. Dolaskom sve većeg broja posjetitelja u naš kraj, želimo im omogućiti da ponesu lijepu uspomenu na posjet Čitluku, Međugorju, Brotnju pa u konačnici i Hercegovini.

    Kako je Brotnjo kraj s puno autentičnih prizora, prostor brojnih posebnosti i društvo duge tradicije tako se mogu izdvojiti brojni prepoznatljivi proizvodi.  Brotnjo, kraj krša, kamena prošaran plodnim uvalama i dubovom šumom, nameće samo po sebi rješenje da osmislimo suvenir koji će biti istinski broćanski.

    Prirodni ambijent i specifičnost Brotnja suvenir mora predstaviti i ponijeti sa sobom. To je pozadina koja nas je potaknula na priču o važnosti suvenira u održivom razvoju lokalnog gospodarstva kroz turizam. Motiv putovanja je upoznati novi način i kulturu življenja, a upravo je to naša najveća prednost. Naša nevjerojatna autentičnost i raznolikost.

    S druge strane, smisao turizma nije živjeti od rente, te da se kroz turizam potiče uvoz, što je nažalost slučaj našeg turizma, nego da se kroz povećanje turističke potrošnje potiče lokalna i nacionalna ekonomija. Što znači, da se maksimalno iskoriste svi lokalni resursi za potrebe turizma. Dakle, da se recimo drvo i kamen koristi umjesto plastike, da se jaja, salata, meso koristi iz domaće proizvodnje, a ne iz uvoza. U protivnom, koji je smisao turizma i za koga – ako ne za našu ekonomiju?

    Kako turizam vertikalno i horizontalno veže razne industrije, utjecaj turizma se multiplicira na razne sektore. S jedne strane postoji velika potražnja i potrošnja kroz turizam, a s druge gospodarstvo, (poljoprivreds, ostala proizvodnja,…) koja plasira proizvode u turizam. I to je to, zaokružena priča.

    Tako ide priča i o suvenirima, kako u našim turističkim destinacijama na štandovima, tako i u muzejima. Gostima moramo ponuditi lokalne i autentične suvenire koji se vežu uz priču o turističkoj destinaciji. Suveniri su kompleksni kulturni objekti, neodvojivi dio materijalne kulture, ali i identitetskih i razvojnih strategija lokaliteta. Ukorijenjeni u lokalnu kulturnu baštinu i prirodu, oni ne reflektiraju samo turističku atraktivnost lokaliteta, nego materijaliziraju i promoviraju njegov identitet, kulturno naslijeđe i tradiciju te promiču određene vrijednosti.

    Suvenir mora biti autentičan, originalan, jedinstven, pričati priču o nekoj destinaciji i imati dodanu vrijednost jer upravo podsjeća na neki doživljaj koji je gost doživio u turističkoj destinaciji. Na taj trenutak i doživljaj koji zahvaljujući suveniru ostaje u sjećaju zauvijek. Koliko ste samo puta ispričali priču o nekom suveniru ili slici s putovanja, a koji se nalazi u vašem dnevnom boravku i privlači pažnju vaših gostiju. Ukoliko je još time suvenir i ručni rad i unikat time još bolje jer nema kopije, niti masovne proizvodnje na traci.

    I zato, suveniri ne mogu biti proizvedeni u Kini, a pogotovo ne bi trebali imati ponudu plastičnih “suvenira” po suvenirnicama, što je nažalost čest slučaj i totalno promašena priča. Barem ne bi trebali biti.

    Suveniri imaju nekoliko značajnih gospodarskih funkcija:

    • Ekonomska – za mnoge ljude izrada suvenira je oblik samozapošljavanja, odnosno izvor osnovne zarade, ali često i izvor dodatnih prihoda. Tako kod lokalnog stanovništva često čujem „da bi preživjeli… pokušavamo dodatno zaraditi“, ili to je način da osiguraju pouzdaniju i bržu naplatu vlastitog rada (kod prodaje suvenira gotov proizvod naplatiš odmah u relativno kratkom periodu).
    • Turistička – radi velikih potencijala u prezentiranju i reklamiranju određenog lokaliteta, suveniri funkcioniraju kao važan dio njegove samoprezentacije kao turističke atrakcije, često s nekim specifičnim sadržajima (primjerice, suveniri u službi promoviranja lokalne manifestacije Dani berbe grožđa).
    • Ekološka – suvenirski asortiman se velikim dijelom temelji na uporabi prirodnih, lokalno dobavljenih materijala i ekoloških boja. Pritom se vjerodostojno afirmiraju principi održivosti, poticanja lokalne proizvodnje, recikliranja, itd.
    • Kulturna – obzirom na nedostatak muzeja kao ključne institucije u konzerviranju i prezentiranju lokalne kulturne baštine, neki izrađivači svoju „misiju“ definiraju kao čuvanje tradicijskih zanata, vještina, fragmenata folklora od zaborava. U širem smislu, osmišljavanje i izrada suvenira ne samo da čuva kulturnu baštinu, čime održava i kulturnu raznolikost, nego je okrenuto i budućnosti, jer potiče na eksperimentiranje, invenciju, kreativnost i stvaralačku igru, te tako osigurava i daljnji razvoj materijalne kulture.
    • Identitetska – kad pogode svoj cilj, suveniri su rječiti simboli lokaliteta jer, takoreći, materijaliziraju neku specifičnost sredine.
    • Hobi, zadovoljstvo i razvoj kreativnosti.

    Kao kulturni artefakti par excellence, suveniri su svojevrsni poslanici, ambasadori ili predstavnici lokaliteta i stoga je teško procijeniti njihovu ulogu u turističkoj ponudi, ali zaključak je jasan „za samu promociju destinacije suvenir je jako, jako bitna stvar“. Njegova funkcija je višestruka, a „misija“ kompleksna. Oni su ponajprije pripovjedači, čije priče čuvaju i materijaliziraju (isprepletena) sjećanja, a kao takvi oni mogu biti i izvrsni promotori turizma. Stoga nije čudno da ih ne kupuju samo turisti nego i lokalno stanovništvo – kao poklon prijateljima, ali i kao podsjetnik na rodni grad.

    Narav suvenira ne samo da omogućuje nego i zaziva upravo takve smjele operacije. One će otvoriti vrata i onim „zaboravljenim“ dijelovima baštine, ali će se, još važnije – stimulirajući kreativnost i radost stvaranja – otvoriti i budućnosti.

    Prof.dr.sc. Mirjana Milićević / Magazin DBG 2019

    Podijeli objavu