Naslovnica CRKVA Kardinal Bozanić: Danas je puno nerealnih obećanja i očekivanih promjena bez strpljenja...

Kardinal Bozanić: Danas je puno nerealnih obećanja i očekivanih promjena bez strpljenja i zalaganja

Podijeli objavu

U svečanom euharistijskom slavlju koncelebrirali su župnik preč. Vlado Magić, umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić te dvadesetak dijecezanskih i redovničkih svećenika. Preč. Magić na početku slavlja pozdravio je kardinala Bozanića, istaknuvši zahvalnost Bogu na daru kardinalova biskupskog služenja u prigodi 30. obljetnice njegova biskupstva.

Kardinal Bozanić na početku homilije istaknuo je da evanđeoski odlomak koji je naviješten (Mt 7, 6.12-14) donosi tri preporuke koje se pokazuju kao smjerokaz za kršćanski život, ali i kao nosivi stupovi hrvatskoga društva i države. Prva se preporuka tiče svetinja koje ne smiju biti obescijenjene, druga preporuka je tzv. „zlatno pravilo“ koje postoji na svoj način i u drugim kulturama i predajama, dok se treća preporuka odnosi na oblik puta koji čovjek treba kročiti: široki ili uski.

U nastavku homilije kardinal je primijenio te tri preporuke na hrvatsko društvo zaključivši da je prvi korak ili preporuka koju treba prihvatiti upravo prepoznavanje svetinja, dobra i bisera koji su nam darovani i povjereni i kojih ima jako mnogo u našem narodu.

„Prvi je biser otajstvo života, dar životnoga ozračja, u kojemu se spajaju plemenitost ljudi i prirodne ljepote. Ako ne cijenimo biser života, zanemarit ćemo vrijednost ljudi. A svaki je čovjek Božji dar. Dostojanstvo se ne može oduzeti nijednom čovjeku: ni ljudskom biću u majčinu krilu, ni najdugovječnijemu starcu“, rekao je kardinal Bozanić.

Kardinal je upozorio da su biseri hrvatskog društva i obitelj, hrvatska povijest – isprepletena raznim kušnjama, trpljenjima i stradanjima, ali i veličanstvenim darovima i djelima, ljepota hrvatskog krajolika, kao što je osobit biser i duhovna snaga koja je oblikovala hrvatski narod.

„Isus upozorava na razboritost i razlučivanje. Odbacivati biserje znači gestu odricanja od svetoga, od bitnoga za naš život, što ima povratnu posljedicu: da budemo izvrgnuti nasilju i lišeni života. Život nema budućnosti, ako nema vrjednota“, naglasio je kardinal.

Druga preporuka koja pred čovjeka i društvo stavlja tzv. „zlatno pravilo“ omogućuje da se u Hrvatskoj izgradi zajedništvo. U „zlatnom pravilu mogu se naći svi ljudi, općeljudske vrijednosti kao grane istoga stabla: ljubav prema bližnjima pretpostavlja ljubav prema Bogu i od njega dolazi. Činiti drugima ono što želimo da drugi nama čine zahtijeva iskrenost riječi i djela prema drugima i drukčijima, prepoznajući njegovo dostojanstvo. U tome se mogu susresti svi ljudi“, rekao je kardinal.

Govoreći o trećoj preporuci rekao je da je hrvatska domovina često bila, a i danas je, na kušnji širokih putova i vrata, pustih nerealnih obećanja i očekivanih promjena bez strpljenja i zalaganja, ali da je ipak najsretnija bila kada se držala Isusovih riječi, kada je s naporom, zalaganjem i nesebično ulazila na uska vrata.

Dan hrvatske državnosti slavimo u odmaku od trideset godina, kada se spominjemo povijesne 1989. godine, vremena urušavanja komunizma u Europi, što se pak dogodilo o pedesetoj obljetnici ugovora što su ih 1939. sklopili Hitler i Staljin, moćnici i predvodnici naci-socijalizma i komunističkog socijalizma, krojeći i raspoređujući interesne sfere takozvanog novog svjetskog poretka.

„Promjene koje su ostvarene u većini srednjoeuropskih zemalja 1989. godine, u Hrvatskoj su se dogodile 1990. godine, prvim slobodnim demokratskim izborima nakon II. svjetskog rata. Ta godina može se u Hrvatskoj označiti kao, barem formalno na političkom području, godinom definitivnog oslobođenja od triju velikih zala dvadesetog stoljeća, kako ih je sveti Ivan Pavao II. definirao u Mariji Bistrici: zlo fašizma, nacizma i komunizma, iako njihove rane i baštine, više ili manje ostaju u srcima nekih osoba i skupina, koji ih se ne znaju ili ne žele osloboditi“, rekao je kardinal Bozanić.

Kardinal se osvrnuo i na odnos prema žrtvama II. svjetskog rata i poraća, istaknuvši žalosnu činjenicu što objektivno proučavanje tog razdoblja još nije dovršeno, iako je monopol nad povijesnom istinom u Hrvatskoj prestao još 1990. godine. „Čini se da nekima, i s desne i s lijeve strane, odgovara to stanje. Tako nalaze posao, pa i zaradu za svoja politiziranja, čak i na račun društvenog budžeta, a time samo unose nepotrebnu radikalizaciju u hrvatsko društvo“, rekao ja kardinal.

Nadbiskup je istaknuo i primjer odnosa države Njemačke prema grobljima svojih vojnika što je vidljivo i na Mirogoju te podsjetio na pismo bl. Alojzija Stepinca od 18. kolovoza 1945. godine upućeno dr. Vladimiru Bakariću predsjedniku Vlade Federalne Hrvatske u kojem kardinal Stepinac ukazuje na anticivilizacijsku odluku o niveliranju i uklanjanju grobova ustaša i Nijemaca praksu oskvrnjivanju grobova koju je već osudilo i rimsko pravo.

„Na grobljima nema više prijatelja ni neprijatelja, partizana ni ustaša ni Nijemaca ni Slavena. Na grobljima su samo mrtvi, koji čekaju zadnji pravorijek vječnoga Suca, koji će ih suditi samo po tome, kakovi su bili ljudi, jesu li vršili Njegove zapovijedi ili ne, a ne po stranačkim pripadnostima ili nacionalnim“, rekao je kardinal Bozanić.

Na kraju homilije kardinal je opisao molitvenu nakanu na koju treba moliti na Dan hrvatske državnosti u odmaku od trideset godina od pada komunizma: „da prepoznamo bisere koji su prenošeni s koljena na koljeno, da ih zavolimo i čuvamo, da bismo njihovim sjajem radovali i sebe i druge“. Na poseban način kardinal Bozanić istaknuo je potrebu molitve za hrvatsko zajedništvo.

„Oslobodimo se nepotrebne radikalizacije hrvatskoga društva, nemojmo naivno prihvaćati pusta i nerealna obećanja. Molimo za zajedništvo nasuprot malodušnosti, cijenimo ono što smo postigli i što nam drugi priznaju. Ne obescjenjujmo ono što je naše i čime se trebamo ponositi. To prepoznaju ljudi i gosti koji dolaze u našu državu; to osjete i naši ljudi koji se udalje od Domovine“, zaključio je zagrebački nadbiskup.

Na misi su nazočni bili predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te drugi predstavnici javnog, vojnog i kulturnog života u zemlji”, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Nedjelja.ba

Podijeli objavu