Naslovnica GOSPODARSTVO Krešo Vukoja: Cilj je uništenje domaćih firmi radi stranih interesnih lobija

Krešo Vukoja: Cilj je uništenje domaćih firmi radi stranih interesnih lobija

Podijeli objavu

U vrlo opširnom intervjuu za portal Klix.ba direktor Premier kladionice Krešo Vukoja dotaknuo se aktualnih tema vezanih za ovu gospodarsku djelatnost.

Između ostaloga neizbježna je tema, među ostalima je i predloženi Zakon o igrama na sreću. Tko ga gura, za čiji interes i s kojim konačnim ciljem, kao i dosta drugih zanimljivih informacija, doznat ćete ako pročitate cijeli intervju.

Izmjene Zakona o igrama na sreću još nikada nisu usvojene. Čime niste zadovoljni u predloženom Zakonu i zašto?

Od prvog dana kada su pojedinci iz SDA, kao što su Ramiz Meša, Amir Zukić i Šerif Isović, krenuli u inicijativu izmjene Zakona o igrama na sreću, mi tvrdimo da takav zakon nije usmjeren na uređenje domaćeg tržišta igara na sreću, kao što to oni tvrde, nego da je to inicijativa za uništenje legalnih domaćih kladionica i prepuštanje domaćeg tržišta strancima, koji sve to i financiraju.

Da tu postoji i trunka interesa za uređenje domaćeg tržišta, ne bi meta bile legalne domaće kladionice koje uredno plaćaju sve svoje obveze, nego bi se Porezna uprava FBiH pozabavila enormno velikim i još uvijek rastućim crnim tržištem. Federacija BiH je prepuna ilegalnih kladomata, nalaze se u svim gradovima po ugostiteljskim objektima, rade ilegalno, ne plaćaju ni marke poreza i svake godine oštete Federaciju BiH za milijune maraka. To može samostalno provjeriti bilo tko, da posjeti obližnji kafić, pronađe aparat za klađenje i odigra listić na kojem neće biti ni naknade na uplatu ni poreza na dobitak. Međutim, iako su dobro upoznati s time, Rukovoditelj Sektora za inspekcijski nadzor, obavještavanje i istrage pri Poreznoj upravi FBiH, Suljo Kasupović i njegov odjel, godinama u svojim inspekcijskim kontrolama uporno zatvaraju oči na ovaj očigledan problem, praveći se da ilegalni kladomati ne postoje. Kome, zašto i na koji način to odgovara, to je pitanje za Sulju Kasupovića.

S druge strane, već godinama su meta žestokih napada legalne domaće kladionice, koje uredno posluju u skladu sa zakonima, uredno plaćaju poreze, isplaćuju plaće i sve ostale obveze. Odgovorno tvrdim da u BiH danas nema uređenije djelatnosti od igara na sreću. Pokušajte u kafićima, pekarama ili bilo gdje drugo vidjeti je li promet direktno uvezan s Poreznom upravom, što se prijavljuje a što ne. Naravno da nećete uspjeti. S druge strane, svaka kladionica je direktno uvezana sa serverom Porezne uprave i svaka marka koja uđe u kladionicu i izađe iz kladionice jasno je zabilježena na serveru Porezne uprave. Čim igrač uplaćuje listić, ta se uplata najprije registrira u Poreznoj upravi, oni zatim listiću dodjele PU GUID broj (kontrolni broj) i tek tada igrač dobije listić. Tako svatko svoj listić uplaćen u kladionici u FBiH može odmah provjeriti na Internet stranici Porezne uprave FBiH i uvjeriti se da nema nikakvih sumnjivih radnji. Pa koja to još djelatnost ima takav mehanizam kontrole? Ovim putem pozivamo sve zainteresirane da to sami provjere i testiraju.

Iako mi već godinama uporno upozoravamo da takve zakonske izmjene, tj. oporezivanje svih uplata i svih dobitaka s po 10% poreza nama znače kraj i zatvaranje te otkaze za sve naše radnike, iako uporno pozivamo na razgovor, suradnju i izradu ekonomskih analiza koje će biti temelj izradi novog i boljeg zakona od kojeg će korist imati i društvo i poslodavci i država, naši apeli prolaze bez odgovora, jer, ponavljamo, njih ne zanima da se ova djelatnost još više uredi, nego da se domaće firme unište i tržište prepusti strancima. Za primjer, na bazi RNG-a (Random Number Generator, prijevod: Generator Slučajnih Brojeva) funkcioniraju i naše igre Bingo i Utrke pasa ali i igre na automatima kakve u FBiH najviše drže stranci. A u zakonu kojeg se gura predviđeno je da se Bingo i Utrke pasa oporezuju s 10% poreza na uplate i 10% poreza na sve dobitke, dok god igara na automatima ne bi bilo poreza ni na uplate ni na dobitke, nego bi priređivači plaćali samo porez na prihod, tj. razliku između uplata i isplata. Takva diskriminacija u zakonu jasan je pokazatelj svrhe samog zakona.

Dalje, za provedbu ovakvog plana, tj. za uništenje jedne cijele domaće djelatnosti i firmi, potrebna im je i potpora javnosti, stoga se služe izvrtanjima jednostavnih brojki. Pa tako sve zaprimljene uplate domaćih priređivača lažno nazivaju čistom zaradom, iako je svakom tko je ikada ušao u kladionicu jasno da kladionica ima uplatu i isplatu, da je prihod ono što ostane kad se od uplate odbije isplata, a da je čista zarada (tj. dobit) ono što kladionici ostane kad od prihoda odbije naknade, poreze, takse, plaće, doprinose, troškove i ostala javna davanja. Prema tome, pojedinci koji su u službi stranih interesa i koji predlažu ovakav pogubni zakon svjesno i planski višestruko multipliciraju zaradu domaćih kladionica kako bi ih predstavili kao glavni uzrok svih patnji domaćeg naroda, dok se iza svega krije toliko puta viđena praksa uništenja domaćih firmi radi stranih interesnih lobija.

Koliko Premier kladionica godišnje uplaćuje poreza državi? Smatrate li da državi dajete dovoljno poreza?

Premier kladionica drži oko 50% tržišta u cijeloj BiH i kao takva daje najveći doprinos državnom proračunu od svih priređivača, ali kako se radi o zakonu koji bi jednako utjecao na sve legalne domaće kladionice i kako zagovornici ovog zakona sve kladionice trpaju u isti koš, smatramo da je bolje govoriti o brojkama za cijelu djelatnost, gdje se još jače vide efekti na ekonomiju Federacije BiH. Tako je 13 kladionica s područja Federacije BiH u 2018. godini od igrača zaprimilo oko 1,72 milijardi KM uplata, a igračima isplatilo oko 1,50 milijardi KM dobitaka. To znači da je kladionicama ostalo oko 225 milijuna KM prihoda (razlika između uplata i isplata), od čega su dalje državi plaćane naknade, porezi, takse, doprinosi i ostali nameti, poslije čega je djelatnost igara na sreću ostvarila ukupnu dobit u 2018. godini u iznosu od oko 76 milijuna KM, što podjeljeno na 13 priređivača dođe u prosjeku oko 5,8 milijuna KM po priređivaču (kladionici), s tim da je netko, naravno, poslovao u većem, netko u manjem plusu, a neki i u minusu. Međutim, ova brojka od 76 milijuna KM dobiti djelatnosti igara na sreću u 2018. godini, a koju može potvrditi i Porezna uprava FBiH, daleko je od namjerno napuhane laži o zaradi od 1,7 milijardi KM. No, do pravog šokantnog podatka tek dolazimo. I dok je 13 kladionica u FBIH u 2018. godini, uz sve preuzete tržišne i poslovne rizike, oko 5.500 zaposlenih i oko 2.400 poslovnih prostora, zaradilo 76 milijuna KM, država, tj. Federacija BiH, je bez ikakvih rizika, ulaganja i uz konstantnu represiju prema tim istim priređivačima, od njihovog poslovanja zaradila 72 milijuna KM. Tako da dolazimo do logičnog zaključka da je ovdje najbolje držati državu. Nemate nikakvih rizika ni ulaganja, a zarada je sigurna.

Koliko radnika zapošljavate, kolike su prosječne plaće?

Sama Premier kladionica u Federaciji zapošljava preko 1.200 radnika, dok u cijeloj djelatnosti igara na sreću u Federaciji radi oko 5.500 radnika. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni vlasnike oko 2.400 poslovnih prostora u kojima su smještena uplatna mjesta, kao ni brojne vanjske suradnike i partnerske firme koje su usko vezane uz djelatnost igara na sreću kao dobavljači i koje bi, da do toga dođe, zasigurno zatvorile svoja vrata zajedno s domaćim kladionicama. Konkretno, neovisne ekonomske analize pokazuju kako u ovom trenutku od djelatnosti igara na sreću u Federaciji BiH živi izmežu 40.000 i 50.000 ljudi. Plaće radnika u Premier kladionici i u ostalim privatnim kladionicama u skladu su s tržišnom moći pojedinog priređivača kao i stanjem na tržištu, ali dovoljno je reći kako smo jedna od rijetkih firmi u zemlji koja se još uvijek uspješno nosi s brojnim odlascima iz zemlje. Našim radnicima se isplati ostati i graditi svoj život u BiH uz Premier.

Kada je u pitanju pripadnost prihoda od poreza na dobitke, smatrate li da je pravedno da se taj novac uplaćuje u budžete općina ili gradova gdje se nalaze uplatna mjesta?

Naravno da smatramo kako je jedino ispravno da se novac od poreza na dobitke uplaćuje u proračune općina/gradova gdje je taj dobitak i ostvaren. Novac od naknada na uplate (5%) uplaćuje se u proračun Federacije BiH, dok se novac od poreza na dobitke uplaćuje u proračune općina i gradova. Tako Sarajevo, Zenica, Bihać, Mostar i svi ostali gradovi i općine, imaju svoj dio kolača od priređivanja igara na sreću na svom teritoriju.

Jedan od prijedloga u zakonu je da se oporezuju svi dobitci, dakle i oni ispod 100 KM, umjesto dosadašnje prakse da se oporezuju samo dobitci od 100 KM i naviše. Pristajete li kao direktor kladionice na takav prijedlog?

Niti jedna kladionica u Federaciji BiH ne može pristati na takav prijedlog iz jednostavnog razloga što to znači ključ u bravu i prestanak s radom. Glavni problem leži u nerazumijevanju RNG igara, tj. Binga i Utrka pasa. Te igre čine oko 85% prometa domaćih kladionica, a način na koje one funkcioniraju potpuno je drugačiji od sportskog klađenja i oporezivanje svih uplata i svih dobitaka u tim igrama značilo bi gašenje tih igara, a samim time i domaćih kladionica. Nigdje u svijetu, gdje RNG igre postoje i uspješno rade, one nisu oporezovane na način na koji bi se to htjelo uraditi u Federaciji BiH. Kod RNG igara se primjenjuju dva načina oporezivanja: paušalno plaćanje ili oporezivanje prihoda (razlika između uplata i isplata). Da pojasnim, jedan igrač može ući u kladionicu s 10 KM, igrati par sati, dobivati i gubiti, s tim novcem napraviti 100 KM uplata i 90 KM dobitaka, prije nego izgubi taj početni iznos. To ne znači da je igrač izgubio 100 KM, koliko je napravio uplata, nego je izgubio tih 10 KM s kojima je prvotno ušao u poslovnicu. Upravo na taj način, igrači su u 2018. godini sa 150 milijuna KM stvarnog novca koji je kružio na RNG igrama napravili oko 1,5 milijardi KM uplata i 1,35 milijardi KM isplata. Kada gledamo samo te RNG igre, da se na njih primjene predloženi porezi od 10% na uplate i 10% na dobitke, država bi tražila ukupno 285 milijuna KM poreza, a kladionice bi to morale platiti od 150 milijuna KM stvarnog novca koji je samo kružio. I laiku je jasno da je to nemoguća računica i da, iako takvo nešto u ovoj zemlji apsurda možda može proći parlamentarne klupe, financijski se nipošto ne može održati i kladionice će se zatvoriti. No, opet napominjemo, mi smatramo kako kreatori predloženog zakona to jako dobro znaju i da zatvaranje domaćih kladionica na ovaj način i jeste njihov cilj.

U Albaniji su odlukom vlade zatvorene sve kladionice, što je bio veliki problem u toj zemlji. U BiH su kladionice također veliki problem društva, zbog ogromnog broja ovisnika. Kako gledate na takve poteze i čeka li BiH sličan scenarij?

Mi ne smatramo da su kladionice veliki problem društva. To je legalna djelatnost kao i svaka druga. Zašto u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji kladionice ne nazivaju problemom društva? Ljudi u kladionice ulaze i iz kladionica izlaze slobodnom voljom. Zašto problem društva onda nisu kafići i diskoteke gdje se ljudi opijaju, cigarete koje odnose mnoge živote, i slično?

Nadalje, u Albaniji nisu zatvorene sve kladionice, kako su to neki predstavili i krivo protumačili, nego je došlo do stvaranja klasičnog monopola. Premijer Edi Rama je zatvorio sve kladionice osim kladionice svog brata i državne Lutrije Albanije, a kroz te dvije kladionice će ostati i automati austrijske firme Novomatic, koji je kupio državnu Lutriju Albanije još 2012. godine. A da priča bude još zanimljivija i povezanija, ta ista firma od 2006. godine surađuje i s Lutrijom BiH, u Federaciji BiH imaju preko 2.000 automata i upravo njima bi najviše i odgovarale zakonske izmjene kakve se guraju u Federaciji BiH. Nije li poveznica jasno vidljiva i nije li iz ovoga u Albaniji još jasnije što se sprema i u Federaciji BiH?

Koliko kao kladionica radite na društvenoj odgovornosti?

Premier kladionica je u javnosti prepoznata kao društvo koje redovno i intenzivno pomaže rad lokalnih zajednica, sportskih kolektiva, obrazovnih institucija te sudjeluje u brojnim humanitarnim akcijama. Ipak, nismo društvo koje će svaku pomoć potrebitom i marketinški ispratiti radi pokojeg poena, stoga ćemo radije pustiti da o našem angažmanu u društvu sude sami svjedoci.

Svjedoci smo da se veliki broj kladionica otvara i radi nedaleko od škola. Koliko vi imate kladionica pored škola? Da li planirate da ih izmjestite?

Otkako je 02.07.2015. godine na snagu stupio aktualni Zakon o igrama na sreću, kladionica ne može dobiti dozvolu za otvaranje uplatnog mjesta u blizini manjoj od 100 metara od vjerskih i obrazovnih institucija. Koliko mi znamo, niti jedna kladionica od toga dana nije otvorena u blizini školskih ili vjerskih institucija, a pogotovo niti jedno uplatno mjesto Premier kladionice. Zakon o igrama na sreću koji je bio na snazi prije 02.07.2015. godine u sebi nije imao tu odredbu od 100 metara udaljenosti i na uplatna mjesta otvorena prije toga datuma ne mogu se primjenjivati odredbe novog zakona, jer ta uplatna mjesta imaju stečena prava koja se ne mogu oduzeti. Premier kladionica u svakom slučaju poštuje zakonsku zabranu i maloljetnicima je u naše poslovnice, ma gdje se one nalazile, ulazak zabranjen.

Podijeli objavu