Naslovnica ZANIMLJIVOSTI 32 godine od najveće nuklearne katastrofe u svijetu

    32 godine od najveće nuklearne katastrofe u svijetu

    Podijeli objavu

    Točno 32 godine je prošlo od najveće nuklearne katastrofe u povijesti. Černobilska nesreća dogodila se u 01.23 sata, 26. travnja 1986. godine u nuklearki nedaleko grada Pripjat u Ukrajini.

    Danas je Pripjat grad duhova, ljudi tamo ne žive, dolaze samo grupe turista. Taj dan reaktor broj 4 nuklearne elektrane eksplodirao je tijekom sigurnosne provjere. Uslijedilo je niz eksplozija. Nuklearno gorivo gorjelo je 10 dana a pritom je raspršivalo oblake opasne radijacije diljem cijelog kontinenta. Svi koji su tada bili živi, sjećaju se gdje su bili tog trenutka.

    Radijacija je posebno zahvatila Ukrajinu ali i susjednu Rusiju i Bjelorusiju. Bilo je to vrijeme Sovjetskog Saveza i Hladnog rata kada je ta ogromna država najviše brinula o svom ugledu i odnosu snaga sa zapadom, stoga su vlasti šutjele o nesreći.

    Nesreća utjecala na milijune ljudi

    Oko 48 tisuća ljudi iz Pripjata evakuirano je tek sljedećeg popodneva.

    Černobilska nesreća je bila najgora u povijesti po pitanju broja žrtava i troškova. Ona je jedna od dvije koje su klasificirane razinom 7, maksimalnom razinom na Međunarodnoj ljestvici za nuklearne nesreće (INES ljestvici). Uz Černobil, razinu 7 zaslužila je i nesreća u Fukušimi u Japanu 2011. godine.

    Borba za suzbijanjem daljnje kontaminacije uključivala je 500.000 ljudi. Ti su ljudi, kako se kasnije ispostavilo, uspjeli spriječiti još veću katastrofu – drugu eksploziju, 10 puta veću od one u Hiroshimi koja je mogla izbrisati pola Europe.

    Tijekom trajanja incidenta direktno je stradalo 30 ljudi a dugoročne posljedice na populaciju, poput raka, još se istražuju. Neke procjene kažu da je nesreća imala utjecaja na 2,7 milijuna ljudi.

    Broj ljudi koji su umrli u danima i godinama nakon nesreće nije poznat. UN je 2005. objavio kontroverzno izvješće o 4000 mrtvih od posljedica radijacije u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji. Godinu poslije Greenpeace je objavio svoje izvješće u kojem je broj smrti od posljedica kontaminacije procijenio na zastrašujućih 100 tisuća.

    Tek kad se saznalo za nesreću, Sovjeti su premjestili 116.000 ljudi iz zone 30 kilometara oko nuklearke. U idućim godinama ista će sudbina zadesiti još 230.000 stanovnika.

    Ali pet milijuna Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa još živi u području s povišenom radijacijom.

    Oni koji su kasnije poslani kao pomoć u Černobil nisu imali zaštitnu opremu.

    Nakon nesreće četvrtog, preostala tri reaktora u Černobilu nastavila su raditi. Posljednji je konačno ugašen 2000. godine.

    Vratile se divlje životinje

    Radijacije će tamo biti još tisuću godina. Trideset kilometara oko nuklearke proglašena je zona isključenja. Na području veličine Luksemburga vladaju životinje:

    “Kada su ljudi otišli, priroda se vratila”, kaže biolog Denis Višnevskij i dodaje da je očito utjecaj radijacije manji od utjecaja čovjeka. Obližnja tzv. Crvena šuma, nazvana tako zbog boje koju su stabla zadobila nakon nesreće, zatrovana je radijacijom. Vegetacija se obnovila a vratili su se vukovi, divlji konji i jeleni.

    No ta zona ne može se uspoređivati s prirodnim rezervatom jer bioraznolikost nije ni približna područjima bez radijacije.

    Opasnost još nije prošla

    U oštećenom reaktoru još stoji 200 tona otrovnog uranija. Ukrajinci strahuju od curenja kroz sada već zastarjeli betonski sarkofag.

    Međunarodni donatori sastaju se 25. travnja kako bi zatvorili financijsku konstrukciju za novi sarkofag, moderniji i sigurniji od postojećeg, koji bi trebao imati stogodišnji rok trajanja i tako nove naraštaje poštedjeti života u strahu. Zaštitni omotač koji be trebao osigurati da se reaktor sigurno rastavi, gradi se šest godina.

    Financijska konstrukcija za gradnju i postavljanje omotača zatvorena je, ali nije poznato tko će financirati njegovo održavanje nakon 2017. godine. Golemi kavez stoji 2,1 milijardu eura, a novac su osigurale Europska banka za obnovu i razvoj i 40 svjetskih vlada. Očekuje se dodatna donacija od 165 milijuna eura skupine G7 i Europske komisije, ali još 100 milijuna eura nedostaje.