Naslovnica POLITIKA 2019. GODINE Europski parlament podržao ulazak Hrvatske u šengensku zonu

2019. GODINE Europski parlament podržao ulazak Hrvatske u šengensku zonu

Podijeli objavu
 Europski parlament je u tematskoj raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržao ulazak Hrvatske u šengensku zonu, što bi se, po očekivanjima hrvatskih europarlamentaraca, moglo dogoditi 2019. godine.

Gianni Pittella, predsjednik zastupnika S&D-a, na čiji je prijedlog Europski parlament raspravljao je o proširenju šengenske zone na Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku, naglasio je da u EU-u ne može biti država drugog razreda i da nije pošteno isključiti te tri države iz zone bez granica.

“Hrvatski građani zaslužuju ispunjenje obećanja da imaju pravo pristupiti Schengenu kada ispune uvjete”, rekao je.

Španjolski zastupnik Esteban Gonzalez Pons, potpredsjednik Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP), također je u raspravi ustvrdio da “ne bi smjelo biti zemalja prvog i drugog reda kada se govori o Schengenu”.

Europki povjerenik Dimitris Avramopulos zahvalio se Pittelli i S&D-u na inicijativi da se govori o proširenju šengenskog područja na Hrvatsku i rekao da će ona, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, imati važnu ulogu u zaštiti EU granica.

Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D), koji je u ime S&D-a bio imenovan za izvjestitelja u sjeni u dva mišljenja Odbora za vanjske poslove u ovom pitanju, zadovoljan je što je lobiranjem postigao da ova tema dobije prioritet na zadnjoj plenarnoj sjednici u 2017. godini i ocjenjuje da Hrvatska nikada nije imala jasniju političku potporu Europskog parlamenta ulasku u šengenski prostor.

“Ovo je prvi put da se u ovoj instituciji, Europskom parlamentu, kao prioritna tema zasjedanja pojavilo nešto što je naš nacioanlni strateški interes. Događaji 2015. su pokazali koliko je važno biti s prave strane šengenske granice”, istaknuo je Tonino Picula čija grupa i inicirala raspravu.

“Bilo je važno osigurati da se u toj raspravi u EP-u iskaže jedna vrsta političkog jedinstva najrelevantnijih političkih grupacija oko tog hrvatskog cilja, a to se danas dogodilo”, rekao je Picula nakon rasprave.

Možda neće biti blokade

Picula je u razgovoru s hrvatskim novinarima napomenuo da je ta tema stavljena na dnevni red na prijedlog socijalista i demokrata, ali da je i Europska pučka stranka (EPP) preko svog predstavnika vrlo jasno kazala da Bugarska i Rumunjska zaslužuje ulazak u šengenski prostor, a uz to je u raspravi Hrvatska gotovo unaprijed dobila podršku za članstvo.

“To implicira možda da neće političkih blokada hrvatskog ulaska u šengenski prostor”, istaknuo je Picula.

“Od Hrvatske očekujem da do kraja sljedeće godine ispuni sve kriterije za pristupanje. A na Vijeću je potom da uvaži sve što je napravljeno. Takvo postupanje će jasno pokazati i kredibilitet Europske unije”, poručio je Picula u raspravi o jačanju i proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu.

Ulazak u šengensku zonu politička je odluka za koju je potrebna jednoglasna odluka Europskog vijeća. Vijeće je poručilo da je proces evaluacije Hrvatske još uvijek u tijeku i da se riješavaju određeni nedostaci, no da je preostalo vrlo malo pitanja o kojima očekuju prijedlog Europske komisije u bliskoj budućnosti.

Picula je u raspravi naglasio da je Hrvatska od pristupanja šengenskom informativnom sustavu u samo četiri mjeseca obavila 75 milijuna kontrola i identificirala više od 4000 prekršitelja.

“Praksa dokazuje da već obavljene pripreme donose rezultate. Prema zadnjoj evaluaciji koja je provedena krajem studenoga, Hrvatska je ispunila 68 od 98 preporuka”, naglasio je Picula.

Hrvatska u šengenskom prostoru 2019.?

Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, napominje kako je “za Republiku Hrvatsku prioritet uspostaviti nove informacijske sustave kao što su EES i ETIAS, raditi na interoperabilnosti tih informacijskih sustava, jačati kapacitete europske obalne i granične straže te postići dogovor o izmjeni zakonika o šengenskim granicama”.

“Glavni cilj je tehničku spremnost ostvariti tijekom 2018. kako bi Vijeće najkasnije početkom 2019. moglo donijeti političku odluku o pristupanju Hrvatske šengenskom prostoru. Smatram da bi primitak Hrvatske u šengenski prostor na summitu u Rumunjskoj 2019. bio važna poruka i odluka koja bi išla u prilog ujedinjenijoj, snažnijoj i demokratskijoj Europi”, ističe Šuica (HDZ/EPP).

Europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE) u govoru na plenarnoj sjednici istaknuo je da se odluka o ulasku Hrvatske u šengenski prostor treba temeljiti isključivo na ispunjavanju tehničkih kriterija, a ne na političkim uvjetima,

“Kao što se protivim bilo kakvom nejednakom tretmanu Bugarske i Rumunjske prilikom njihovog ulaska u šengenski prostor, tako očekujem i da će odluka o ulasku Hrvatske biti temeljena na ispunjavanju tehničkih kriterija i sposobnosti upravljanja vanjskom granicom EU-a, a nikako ne temelju političkih kriterija, zahtjeva ili uvjeta“, zaključio je Radoš.

Radoš je u razgovru s hrvatskim nvinarima uoči rapsrave istaknuo da je za Hrvatsku “Schengen dvostruki interes”

“S jedne strane ulazimo u prostor slobodne komunikacije unutar Europske unije, što je interes hrvatskih građana, neovisno o pitanjima sigurnosti borbe protiv terorizma, a s druge strane u tom jedinstvenom sustavu sigurno ćemo biti spremniji i imati bolje uvjete za čuvanje naše hrvatske granice koja onda postaje zajednička granica EU-a. To je naš dvostruki interes i treba sve učiniti da Hrvatska ostvari taj plan, da do kraja 2018. bude potpuno spremna, da se ispune sve ostale mnogobrojne preporuke koje još nismo ispunilii i onda na prvom političkom summitu EU-a 2019. postanemo službena članica šengenskog prostora”, rekao je Radoš.

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ/EPP) u raspravi je napomenula da je niz aktualnih zbivanja i sigurnosnih izazova, pri tome misleći na izbjegličku i migracijsku krizu s kojima se Republika Hrvatska suočila krajem 2015. godine, rezultirao činjenicom da je sigurnost granica danas jedan od glavnih prioriteta vlade.

Zovko je naglasila da je od tada u Hrvatskoj učinjeno mnogo, naročito kada se uzme u obzir da je Hrvatska je iskoristila gotovo sva sredstva šengenskog instrumenta koja su iskorištena za kupnju nove opreme i infrastruture granične policije, čime se doprinijelo u nastojanjima pune primjene šengenske pravne stečevine.

“Očekujem da će Hrvatska već 2019. godine biti punopravna članica, naravno nakon što ispuni sve tehničke kriterije”, zaključila je zastupnica Zovko.

Zovko je istaknula kako bi se posebna pažnja trebala posvetiti jačanju vanjskih granica Europske unije, koje su ujedno i naše nacionalne granice, posebice ukoliko se uzme u obzir kako Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu u EU.

IZVORHINA
Podijeli objavu