Naslovnica POLITIKA Pranje ruku: Zovko otkrila što je sve zatražila od Tužiteljstva BiH

Pranje ruku: Zovko otkrila što je sve zatražila od Tužiteljstva BiH

Podijeli objavu

Predsjedateljica Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH Ljilja Zovko izjavila je za Hrvatski Medijski Servis kako je glasovala za Izvješće Tužiteljstva BiH želeći pokazati novoj glavnoj tužiteljici Gordani Tadić da ima njezinu potporu za novi pristup, a efekti i učinak bi, kaže, trebao biti vidljiv već u tekućoj godini.

Podsjetimo zastupnici HDZ BiH u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta BiH Ljilja Zovko, Bariša Čolak i Zdenka Džambas podržali su Izvješće Tužiteljstva BiH, što je izazvalo oštru rekaciju nekih stranaka poput Hrvatske republikanske stranke i Udruge specijalne policije HR HB, koji smatraju da zbog različitog pristupa Tužiteljstva u procesuiranju pripadnika HVO-a i Armije RBiH, zbog toga što je najviše optužnica podignuto protiv pripadnika HVO-a, dok se ratni zločini nad Hrvatima u manjoj mjeri istražuju i procesuiraju, hrvatski zastupnici nisu trebali podržati izvješće Tužiteljstva BiH.

Također Tužiteljstvu zamjeraju što su u optužnicama za pripadnike HVO-a navođene kvalifikacije na osnovu kojih im se sudilo po strožijem Kaznenom zakonu BiH, dok se pripadnicima Armije RBiH sudilo po blažem Kaznenom zakonu bivše FRJ.

Zovko ističe kako se tako postupalo u vrijeme bivšeg, smjenjenog tužitelja Gorana Salihovića, te da su s dolaskom nove glavne tužiteljice vidljivi pomaci.

-Znam da ima mnogo onih koji ne razumiju ovakav pristup ali također znam kako pozitivan stav upućen onima koji su imenovani na dužnost može povećati potencijalni učinak, pojasnila je Zovko za HMS svoju odluku.

Istaknula je i kako je važno završiti dugogodišnje “nezavršene” procese koji stvaraju agoniju u društvu, a najosjetljivija i najbolnija pitanja optužnica za ratne zločine jednakim kvalifikacijama i istim Zakonima rješavati, bez selektivnosti.

Zovko je istovremeno Tužiteljstvu BiH, posredstvom Vijeća ministara, a u formi izaslaničkog pitanja, uputila pismeni upit kako bi, kako pojašnjava, dobila potrebne informacije i podatke nedostatne u izvješću o radu u 2016 godini. Cilj joj je, kaže, da u narednom izvješću budu prezentirane informacije koje je zatražila.

Zovko je tako zatražila od Tužiteljstva BiH informaciju o ukupnom broju stručnih suradnika, zatim broju stručnih suradnika s položenim pravosudnim ispitom, te podatak o stečenom iskustvu nakon položenog pravosudnog ispita. Ovo je kaže važno jer stručni suradnici sudjeluju u utvrđivanju činjenica, pisanju optužnica, što je jako bitno za sve sudionike u procesu. Optužnice moraju biti, smatra, utemeljene na kvalitetnom, činjenično utemeljenom postupku.

Također je zatražila i obrazloženje za predmete koji se vode po Kaznenom zakonu SFRJ odnosno Kaznenom zakonu BiH iz 2003. a suprotno Odluci Ustavnog Suda. Napominje kako je svojim Odlukama Ustavni sud ukazao na nezakonitu retroaktivnu primjenu suprotnu čl. 7 Europske konvencije o ljudskim pravima. Tužiteljstvo, napominje, unatoč odlukama Ustavnog suda traži retroaktivnu primjenu čl. 171 KZ BiH, a nema obrazloženja. Takvim postupcima, smatra Zovko, Tužiteljstvo produljuje vrijeme trajanja sudskog postupka. Primjenom pravilnih kvalifikacija, učinak bi bio bolji, a rad efikasniji, ističe.

Predsjedateljica Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH, također, je zatražila podatke o tome koliko tužitelja je angažirano na žalbenim predmetima, kako i koliko uspješno se realizira ujednačavanje politike progona.

Napominje kako takva informacija nedostaje u Izvješću, kako je, istina, vidljivo povećanje broja riješenih kaznenih prijava, a pitanje je, kaže, kvalitete rada. Jesu li, navodi u upitu Tužiteljstvu BiH, obuhvaćeni samo prvostupanjski predmeti, kakav je konačni efekat, posebno nakon apelacije Ustavnom sudu.

Također, želi odgovor i na pitanje zašto se primarno ne riješavaju stari predmeti, te koliko je riješeno predmeta kategorije 2 (ustupljeni iz Haaga). Navodi kako nije logično da je u 2016. godini od 160 zaprimljenih predmeta (prijava za ratne zločine) riješeno njih 99, a po prijavama starijim od 5 godina od evidentiranih 108 predmeta riješena su samo 24, te traži obrazloženje.

-Koje je obrazloženje – razlog za nepokretanje postupka, pita. Za 32 predmeta naređena je, kaže, istraga, a za 91 predmet nije pokrenut postupak. Također pita što u izvješću Tužiteljstva BiH znači “riješeno na drugi način”.

Ističe kako su koruptivna kaznena djela veoma ozbiljna kaznena djela koja narušavaju pravnu sigurnost države, te ovo izvješće, smatra Zovko, zahtjeva sadržajnije obrazloženje. Primjerice zašto za 68 predmeta nije donesena naredba o provodjenju istrage.

Pita se i kako je moguće da nepravomoćna presuda može biti temelj za provođenje kaznenih postupaka u BiH (nepravomoćna presuda Prlić i ostali), te koliko je kaznenih postupaka utemeljenih na nepravomoćnoj presudi.

Također, od Tužiteljstva BiH traži objašnjenje temeljem kojih kriterija se donosi odluka o pokretanju optužbe za „ratne zločine“ a temeljem kojih „za zločin protiv čovječnosti“. Podsjetimo, na osnovu prve kvalifikacije sudi se po blažem Kaznenom zakonu SFRJ, a na osnovu potonje po strožem Kaznenom zakonu BiH.

Dosljednost u pristupu Tužiteljstva, kako u pogledu tretiranja dokaza, tako u pogledu pravnog određenja kaznenog djela, uvjet je za ostvarenje jednakosti pred Zakonom, smatra Zovko.

Zovko od Tužiteljstva traži i odgovor na pitanje na koji način Tijelo za nadzor primjene Strategije BiH iz 2008. godine izvršava svoju zadaću. Pita također i kojim  mehanizmom nadzire pitanje neravnomjernosti procesuiranja predmeta ratnih zločina kao i kategorizacije zločina, selektivnosti u primjeni Kaznenih zakona BiH/SFRJ, piše HMS.