Naslovnica POLITIKA Karamatić: Bošnjačke elite pokušaju podijeliti Hrvate u BiH

Karamatić: Bošnjačke elite pokušaju podijeliti Hrvate u BiH

Podijeli objavu

U dijelu bošnjačkih političkih krugova često se u posljednje vrijeme čuju kritike na račun prijedloga izmjene Izbornog zakona kroz koje se govori o tobožnjim štetama tog prijedloga za dio Hrvata iz pojedinih većinski bošnjačkih županija (koji ionako nisu imali šanse biti izabrani u Dom naroda glasovima hrvatskih birača).

Na taj se način unose umjetne podjele s ciljem destabilizacije, no bez uspjeha budući su hrvatske političke opcije bez obzira na dres i regionalnu usmjerenost jedinstvene u ocjeni kako je HNS-ov prijedlog najbolje rješenje koje uvažava princip legitimnog zastupanja i kroz koji će Hrvati u svim onim područjima od Orašja, Žepča preko Središnje Bosne pa do Hercegovine birati još veći broj svojih legitimnih predstavnika u Dom naroda, navodi Dnevni list.

Izaslanik u Klubu Hrvata u državnom Domu naroda i predsjednik HSS-a Mario Karamatić ističe kako se može reći da bošnjačke elite pokušavaju licemjernim odnosnom kupovati vrijeme i tražiti izgovore da se ništa ne uradi u kontekstu Izbornog zakona.

– U principu, Bošnjaci se brinu o Hrvatima koji neće moći biti izabrani u Dom naroda iz prostora s kojih su ih protjerali. To je u najmanju ruku farizejstvo, naglasio je Karamatić, kazavši kako prijedlog HNS-a osigurava i da Hrvati ne nameću Bošnjacima predstavnike kao i obrnuto.

Navodi kako su primjerice Hrvati bili u mogućnosti iz županije Zapadno-hercegovačke nametnuti jednog izaslanika bošnjačkom narodu, a po prijedlogu HNS-a takva mogućnost ne postoji.

– Bošnjačka politika traži razlog zbog čega nešto neće da se uradi. Nisu konstruktivni, ovo je samo kupovina vremena i pokušaj pravdanja pred jednim dijelom medijske javnosti, ne bih čak rekao ni bošnjačke, budući sam u kontaktu s kolegama iz SDA i drugih stranaka koji su apsolutno suglasni da se ovo više jednom mora riješiti i završiti na način da svi narodi budu zadovoljni, naveo je Karamatić, dodavši kako pojedinim krugovima to ne odgovara pa zato i dolazimo u situaciju u kojoj je jednom dijelu SDA neprihvatljiv hrvatski prijedlog promjene izbornog zakonodavstva, ali ne nude argumentaciju zbog čega.

Karamatić je podsjetio i kako bošnjačke elite uporno pokušavaju nametnuti tezu kako je Dom naroda dom županija, a po presudi Ustavnog suda i više je nego jasno kako je to dom konstitutivnih naroda, odnosno dom u kojem su narodi zastupljeni, a ne županije.

– Po presudi Ustavnog suda za jednog izaslanik u Domu naroda iz reda bošnjačkog naroda treba oko 90 tisuća glasova, Hrvata 30 i nešto tisuća, a Srba oko 3 i pol tisuće, pojasnio je Karamatić, potvrdivši kako je na osnovu ovoga napravljen prijedlog koji je i više nego jasan. No, ponašanje dijela bošnjačkih elite je samo pokušaj, upozorio je on, da se nađe izlazna strategija zbog čega nešto ne uraditi. Kaže i kako prijedlog SDA o kojem se govori nikada nitko nije vidio.

Naime, između ostalog, Ustavni sud BiH je nakon apelacije Bože Ljubića osporio dijelove Izbornog zakona u pogledu broja izaslanika iz svake od županija čime je potvrđeno kako popunjavanje Doma naroda nije u skladu s konstitutivnošću naroda te kako je danas moguće da predstavnike jednog naroda biraju predstavnici drugog

Kada su u pitanju prognoza ishoda glasovanja na Zastupničkom domu Karamatić je podsjetio kako je jedan dio bošnjačke politike koji pokušava opstruirati prijedlog tvrdio kako zakon neće proći ni na Domu naroda pa je prošao.

Nije sve crno i bijelo, nije SDA bošnjački narod i parlamentarna skupština. Treba sačekati i vidjeti što će se dogoditi u parlamentarnoj proceduri, zaključio je Karamatić.

Naime, Ustavni sud je uočio kako članak 10.12. stavak 2. Izbornog zakona u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakoj županiji kantonu“ i članak 20.16.A Izbornog zakona (određivanje po jednog izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda za svaku županiju) daju mogućnost pripadniku konstitutivnog naroda da bude izabran u Dom naroda čak i u krajnjem, ali mogućem slučaju da je ta osoba jedini pripadnik nekog od konstitutivnih naroda u jednom od županija, pod uvjetom da je izabrana u zakonodavno tijelo te županije. Dakle, tog izaslanika na neposrednim izborima izabrali su pripadnici drugog konstitutivnog naroda. Stoga Sud ističe kako je više nego očito da navedene odredbe omogućavaju da predstavnicima jednog konstitutivnog naroda u zakonodavnom tijelu županije legitimitet daju predstavnici drugog konstitutivnog naroda.